Olá, belun sira. Bemvindu mai iha ami nia pagina ida ne'e. Imi diak kalae? Espera katak imi iha kondisaun ne’ebé di’ak. Ami husi estudante SACROJES hakarak fahe lisaun badak kona-ba moras dengue nian ba kolega sira. Imi hatene ona ka lae? Saida mak moras dengue?, Kazu moras ne'e rasik sae ass teb-tebes iha ita nia rai doben Timor-Leste. Tan ne'e ba kolega mai ita ba hare maneira oinsa bele prevene, tratamentu sira nsst.. antes moras ne'e afeta ba ita.
Antes ita ba hare hamutuk lisaun ami nia team sei iha introdus badak kona-ba ami nia an.
Annyeong Haseyo, Ha’u nia naran Jenia Lúcia Sarmento Gusmão, Ha’u nia idade 17 anos, agora daudaun tuur iha banku Ensino Sekundáriu do Sagrado Coração de Jesus Becora, klasse 3º ano CT-3. Hela fatin Becora, Clack-Fuik.
Hello, Ha’u nia naran Jilvia da Costa Sarmento, Ha’u nia idade 17 ano, agora daudaun tuur iha banku Ensino Sekundáriu do Sagrado Coração de Jesus Becora, klasse 3º ano CT-3. Hela fatin Becora, Has-Laran.
Hi, Ha’u nia naran Olandina J. A. Ximenes , Ha’u nia
idade 17 anos, agora daudaun tuur iha banku Ensino Sekundáriu do Sagrado Coração
de Jesus Becora, klasse 3º ano CT-3. Hela fatin Becora, Becussi Centro.
Olá, Ha’u nia naran Gracinda Moniz de Jesus, Ha’u nia
idade 17 anos, agora daudaun tuur iha banku Ensino Sekundáriu do Sagrado Coração
de Jesus Becora, klasse 3º ano CT-3. Hela fatin Raikotu.
Olá, Ha’u nia naran Henriqueta Assuncao, Ha’u nia idade 17 anos, agora daudaun tuur iha banku Ensino Sekundáriu do Sagrado Coração de Jesus Becora, klasse 3º ano CT-3. Hela fatin kuluhun.
Ida ne'e mak introdusaun badak husi mai ita ba hare diretamente lisaun ne'ebe ami lori.
SAIDA MAK DENGUE?
Moras dengue ne’e hada’et husi susuk Aedes Aegypti husi infetadu nia tata. Dengue la hada’et husi ema ba ema. Dengue hada’et wainhira intensidade tata ne’e ass ou makas liu.
SINAIS NO SINTOMAS HUSI DENDUE
Dengue nia sinais no sintomas mak hanesan:
- Isin manas
- Ulun moras makas
- Moras iha matan fulun
- Mosu erupsaun iha kulit
TRATAMENTU BA MORAS DENGUE
La iha tratementu espesifiku hodi hamate virus dengue iha ema nia isin. Ba ema nebe hetan infeksaun no baisa iha fasilidade saude, mediku sira hala'o deit jestaun kazu nebe diak. Jestaun kasu iha nbe’e bele hala’o liuhusi maneira tuir mai:
- Fo nutrisaun/elektrolit iha fasilidade saude. Ex: fo soru ben, fo hemu be no fo han aifuan vitamina barak.
- Mediku sira dala ruma fo mos aimoruk hanesan parasetamol hodi,resolve isin manas nebe mosu.
PREVENSAUN NO KONTROLO
La dauk iha vasinasaun hodi prevene infeksaun dengue. Ba prevensaun no kontrola moras infeksaun dengue bele halao liu husi maneira tuir mai:
LiuPrevene susuk atu moris liu husi
- Troka bee iha tanke, bidon, balde no vazu ai-funan kada semana Liu husi protesaun pesoal hanesan uza repelente iha isin lolon no hatais ropa ne’ebe taka isin lolon.
- Toba iha moskiteiro nia laran.
- Uza baigon hodi rega. sunu fivete.
Ida ne’e mak lisaun ne’ebé badak husi ami Obrigada.
NB: Iha duvidas ou sugestaun ruma bele hato’o liu husi
komentariu!
.jpeg)


